Pod lupom 2.000 doktorata sa privatnih fakulteta

Diplome oko 2.000 profesora, docenata i asistenata na privatnim univerzitetima dovedene su u pitanje, pišu danas „Večernje novosti“, navodeći da to baca senku i na diplome studenata koje su ocenjivali, kao i na kvalitet studijskih programa na kojima predaju.

Razlog za to je, kako se navodi, odluka Komisije za akreditaciju (KAPK) da traži dokumentaciju koja nikada u procersu akreditacije nije tražena, niti je moguće da je obezbede, jer to pre Bolonje nije traženo zakonom. U KAPK tvrde da se sve radi u skladu sa zakonom, a u rešavanje problema uključilo se i resorno ministarstvo.

Među oštećenima su predavači „Singidunuma“, „Megatrenda“, „Union Nikola Tesla“, visokih strukovnih škola, a problem je nastao kada je u postupku akreditacije tih ustanova Komisija za akreditaciju odlučila da doktorima nauka zaposlenim na fakultetima i visokim školama traži plan i program doktorskih studija.

Kako oštećeni profesori navode, takva dokumentacija nikada u procesu akreditacije nije tražena, niti je moguće da je obezbede, jer se od njih zahteva nešto što pre „Bolonje“, kada su završili studije, nije ni bilo predviđeno zakonom, jer tada nisu ni postojale doktorske studije, već se sa magistrature direktno išlo na doktorat. Pisao se samo rad, a nisu se polagali ispiti.

„Drugi osnov po kom smo oštećeni je to što nam, za potvrdu doktorata, traže dozvolu fakulteta na kome smo doktorirali za izvođenje magistarskih studija. Po tadašnjem zakonu takva dozvola nije bila neophodna i niko je do sada nije tražio. Neverovatno je da se posle 12 godina neko setio da nam „fali jedan papir“. Već su naše ustanove akreditovane sa istom dokumentacijom, naše diplome potvrđene kao validne, a sada retroaktivno neko kaže da ono što je vredelo do sada više ne važi. Posledice ovakvog postupanja mogu biti nesagledive“, navode oštećeni.

Sa druge strane, u Komisiji za akreditaciju i proveru kvaliteta kažu da je sve urađeno po zakonu, te da su utvrdili da postoje privatni fakulteti koji već 20 godina nezakonito izdaju doktorske diplome.

Oni tvrde da nije reč o svim privatnim univerzitetima već o samo nekoliko fakulteta i daleko manjem broju nastavnika.

„Te diplome su nevažeće, jer su ih izdavale ustanove koje nikad nisu dobile rešenje o utvrđivanju ispunjenosti uslova za obavljanje delatnosti magistarskih ili doktorskih studija. To je u starim zakonima u univerzitetu bilo ono što je akreditacija u novom“, kaže profesor dr Miroljub Milivojčević, član KAPK.

Rešenje za ove ljude je, objašnjava on, da kao magistri nauka upišu treću godinu doktorskih studija na ustanovama koje su za to akreditovane i doktoriraju u skladu sa postojećim zakonom.

Posao prosvetne inspekcije Ministarstva prosvete je da proverava da li visokoškolske ustanove ispunjavaju sve uslove na osnovu kojih su akreditovane, za 12 godina ni u jednoj od tih ustanova nije utvrđen problem sa diplomama koje se sada osporavaju, a izostanak reakcije te inspekcije može se shvatiti kao znak odobravanja, navode oštećeni.

U rešavanje problema, kako se navodi, uključilo se i Ministarstvo prosvete, koje kaže da je zatražilo mišljenje i Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, ali i međunarodnih institucija.

„Potrebno je utvrditi na osnovu kojih kriterijuma je komisija za akreditaciju došla na ideju o preispitivanju validnosti diploma zaposlenih u visokoškolskim ustanovama“, rekla je dr Ana Langović Milićević, državni sekretar u Ministarstvu prosvete.

Izvor: www.studiob.rs

SHARE

Pročitajte ostale članke iz ove kategorije: